Može li cikloturizam u Hrvatskoj postati jedna od najvažnijih grana turizma u vremenima kada svi pazimo na svoje zdravlje? Koliki potencijal skriva cikloturizam i jesu li cikloturisti bolji gosti od turista s kruzera? Gdje se nalazi Hrvatska po pitanju cikloturizma u usporedbi s ostalim europskim zemljama i u kojem smjeru moramo razvijati naš cikloturizam?

Cikloturizam je grana turizma u koju su mnoge europske zemlje proteklih godina uložile veliki novac. Svijest ljudi o dobrobitima bicikliranja i ljepoti istraživanja znamenitosti na biciklima sve više raste – i sve više turista posjećuje destinacije na biciklima. Brojke utemeljene na istraživanjima pokazuju kako je industrija biciklizma iznimno važan zamašnjak na području gospodarstva i zapošljava ogroman broj ljudi.

Hrvatska je po uzoru na zapadne europske zemlje posljednjih godina uložila puno napora i novca u razvoj cikloturizma. No, cikloturizam u Hrvatskoj još uvijek čini sitan udio u sveukupnom postotku domaćeg turizma, a turisti nisu zadovoljni cikloturističkom ponudom u Hrvatskoj. S druge strane, cikloturizam krije veliki potencijal za rast turizma – posebice u našem podeblju gdje povoljna klima i mnoštvo prirodnih ljepota pogoduju cjelogodišnjem bicikliranju. Stoga, morali bismo svi zajedno početi raditi na razvoju i poboljšanju cikloturističke ponude – jer prognoze su kako će sve više turista u našu zemlju u budućnosti dolaziti na biciklu.

tko je prosječan europski cikoturist tko su turisti na biciklim u europi kako žive cikloturisti primanja obrazovanje biciklista
Photo: Pixabay.com

Biciklizam važan za ekonomski raste Europe

Ne treba posebno naglašavati kako stanovnici zapadnih zemalja Europe obožavaju bicikl kao prijevozno sredstvo. Uz to što im bicikl omogućava zdraviji i sretniji život, ujedno im pomaže u bržem i jednostavnijem putovanju u prometno zagušenim dijelovima grada. Navika bicikliranja posebno je istančana u Nizozemskoj i okolnim zemljama, no valja naglasiti kako je tamo i infrastruktura za bicikliste poprilično razvijena.

Prema istraživanjima koja se redovito provode na području Europe, u 2019. godini na području EU prodano je više od 15 milijuna bicikli. Ogromna je to brojka koja svakako ukazuje na popularnost bicikliranja na području Europe. Posebno je zanimljiv podatak kako biciklistička industrija generira čak 3 puta više radnih mjesta u samoj proizvodnji u odnosu na automobilsku industriju. Usporedimo li brojke u prodaji, biciklistička industrija rezultira s čak 4 puta više radnih mjesta u sektoru prodaje u odnosu na automobilsku.

Važno je naglasiti kako biciklistička industrija, baš poput automobilske, ekonomiji doprinosi s raznih aspekata – među kojima su proizvodnja, prodaja, servisiranje i iznajmljivanje bicikli. Kada pogledamo biciklizam u cjelini dolazimo do zanimljivog saznanja kako biciklizam zapravo generira čak 650.000 radnih mjesta. Kada tome pridodamo rast koji biciklizam ostvaruje u 2020. godini uslijed poljuljane zdravstvene situacije, prognoze su kako ćemo uskoro stići i do više od milijun radnih mjesta u EU u sektoru biciklizma. Sve ovo treba promatrati i s aspekta električnih bicikli koji već sada čine 20 posto ukupnog udjela prodaje, što iznosi više od 3 milijuna bicikli godišnje. Rast segmenta električnih bicikli zasigurno će se nastaviti, a svi znamo kako su takvi bicikli još skuplji i kompliciraniji za izradu – što će generirati još više radnih mjesta i novca.

Cikloturizam snažno raste na području Europe

U medijima često možemo vidjeti fotografije koje jasno ukazuju na to kako je bicikliranje popularno u zapadnim i sjevernim zemljama Europe. Primjerice, nizozemski ministri bicikliraju na sastanke, skandinavske princeze voze svoju djecu biciklima u vrtić, itd. No, to je samo vrh sante leda jer bicikliranje u tim zemljama je iznimno popularno i praktički nastanjeno u srži mnogobrojnih tamošnjih stanovnika.

Istraživanja navika bicikliranja u posljednjem periodu pokazuju još izraženiji rast broja ljubitelja bicikliranja. Naime, prema tim istraživanjima popularnost biciklizma i dalje vrtoglavo raste na području Nizozemske jer su Nizozemci ove godine skinuli čak 74 posto više karti s biciklističkim rutama nego prošle godine. Također, sjajan primjer populariziranja cikloturizma je i Francuska u kojoj statistički podaci govore kako je ove godine broj cikloturista porastao za čak 31 posto u odnosu na prošlu godinu.

Zanimljivo je vidjeti i službene podatke EuroVelo stranice, na kojoj je potražnja za rutama ove godine duplo porasla. Inače, EuroVelo je tijelo zaduženo za razvoj biciklističkih ruta na području Europe i nastoji umrežiti čitavu Europu u jedan splet povezanih biciklističkih staza. Dakle, te je biciklističke staze, koje su rasprostranjene širom Europe, ove godine pretraživalo dvostruko više ljudi u odnosu na prošlu godinu.

Podaci Europskog parlamenta pokazuju kako se godišnje u EU ostvari više od 2.3 milijarde biciklističkih izleta. Iako se u velikoj mjeri radi o ciljanim jednodnevnim izletima, ostvaruje se i veliki broj noćenja. Tako čak 20.4 milijuna biciklističkih izleta rezultira minimalno jednim noćenjem, a ponekad se radi i o većem broju noćenja.

kako voziti bicikl za vrijeme koronavirusa vožnja bicikla bicikliranje voziti bicikl epidemija
Photo: Pixabay.com

Cikloturizam s 44 milijarde eura bolji od kruzing turizma

Mnogi ljudi pogrešno koncipiraju cikloturiste – kao turiste koji žele putovati jeftino i koji idu na put biciklom jer nemaju dovoljno novca za automobil ili avion. No, to je potpuno pogrešna vizija cikloturista jer su oni zapravo jedni od najvećih potrošača među svim skupinama turista. Cikloturisti na putovanja biciklom odlaze jer žele iskusiti ljepotu prirode i baštine na jedan novi, pristupačniji i osobniji način.

Valja imati na pameti kako cikloturisti ne mogu sa sobom voziti puno opreme i hrane pa moraju često stati u trgovinama, restoranima, kafićima kako bi se odmorili, najeli, nešto popili te skupili snage za nastavak putovanja. Isto tako, cikloturisti trebaju kvalitetan odmor kako bi mogli nastaviti s bicikliranjem – pa se s toga neće libiti potrošiti koji euro više na kvalitetan smještaj. Sve to čini cikloturiste iznimno “rastrošnim” gostima koji često troše i više od svih ostalih vrsta turista.

U Hrvatskoj se često volimo pohvaliti turistima s kruzera koji posjećuju naše najpopularnije destinacije i troše novac na našoj obali. No, istraživanja na području Europe pokazuju jedan zanimljiv odnos potrošnje turista s kruzera i turista na biciklima. Prema dostupnim podacima, biciklizam Europskoj ekonomiji u blagajnu donese oko 44 milijardi eura, dok primjerice kruzing turizam rezultira s 38 milijardi eura (a ujedno i zapošljava manje ljudi).

Nepovoljna zdravstvena situacija ove je godine značajno smanjila (gotovo stopirala) putovanja kruzerima, dok istovremeno cikloturizam bilježi značajan rast. Vjerujemo da će ljudi sve više promišljati o putovanjima biciklom – kao zdravom i ekološki prihvatljivom načinu putovanja. Kada povučemo paralelu, to znači da će cikloturizam u budućnosti još više odmaknuti od kruzing turizma.

Cikloturisti nezadovoljni biciklističkom infrastrukturom u Hrvatskoj

Hrvatska je posljednjih godina investirala puno vremena, resursa i novaca u razvoj cikloturizma. No, unatoč tome još uvijek nismo prepoznatljiva i popularna destinacija na cikloturističkoj karti Europe. Nažalost, nalazimo se u pomalo nezavidnoj situaciji unatoč tome što stručnjaci potenciraju kako imamo savršene vremenske i teritorijalne prilike za razvoj cjelogodišnjeg cikloturizma. Dakle, Hrvatska je prepuna potencijala za cikloturizam, ali taj potencijal još uvijek nismo uspjeli kvalitetno predstaviti biciklistima iz Europe.

Prema pokazateljima razvijenosti cikloturizma u Europi, Hrvatska nažalost spada tek u treću kategoriju država EU. Konkretno, to znači kako država po stanovniku od cikloturizma ima prihod manji od 40 eura. U prvoj kategoriji te podjele, države po stanovniku imaju prihode veće od 100 eura od cikloturizma. To samo ukazuje kako je hrvatski cikloturizam još uvijek poprilično nerazvijen i kako Hrvatska nije top destinacija za cikloturiste.

Tu činjenicu potvrđuju i istraživanja iz 2017. godine koje je proveo Institut za turizam Zagreb. Prema njihovom istraživanju, u Hrvatsku je biciklom stiglo tek 0.2 posto turista. To je iznimno malena brojka, no u posljednjih smo nekoliko godina znatno unaprijedili ponudu cikloturistima – pa je sada možda nešto veća. Valja naglasiti kako je puno veći broj turista koji Hrvatsku istražuju na biciklu (nakon što stignu na destinaciju nekim drugim prijevoznim sredstvom). Postotak tih turista iznosi 12.6 posto, a uglavnom se radi o kraćim putovanjima po odabranoj destinaciji.

Ono što bi nas posebno trebalo zabrinuti jest podatak da je čak 57.5 posto turista nezadovoljno biciklističkom infrastrukturom u Hrvatskoj. Dakako, s time bi se vjerojatno složili i mnogobrojni domaći biciklisti koji znaju kako naša biciklistička infrastruktura ima mnoštvo manjkavosti i u velikom dijelu Hrvatske je u potpunosti nerazvijena. Nažalost, kada nam na to ukazuju turisti i to u tako velikom broju – to mora biti alarm za još intenzivnija ulaganja u razvoj biciklističke infrastrukture.

cikloturizam z hravtskoj moze li cikloturizam spasiti turističku sezonu u hrvatskoj
Photo: Pixabay.com

Cikloturizam u Hrvatskoj krije veliki potencijal

Hrvatska je i u 2020. godini bila jedna od najpopularnijih turističkih odredišta turista iz zapadne Europe. To ukazuje koliko velik potencijal imamo u cjelokupnom turizmu, ali posebice u sektoru cikloturizma. Predivne prirodne ljepote, bogata kulturna baština, fantastična gastronomija i ponuda vina, sjajni festivali i događanja – mamac su za mnogobrojne turiste širom Europe i svijeta.

Cikloturisti žele iskusiti prirodne ljepote i baštinu na jedan sebi svojstven način, a na nama je da im to ponudimo kroz pomno osmišljenu ponudu namijenjenu cikloturistima. Nalazimo se na sjajnoj teritorijalnoj poziciji s puno sunčanih dana i mnogi stručnjaci ukazuju na to kako imamo potencijal za cjelogodišnji cikloturizam. Kada na sve to pridodamo i činjenicu da kroz gotovo čitavu Hrvatsku prolaze četiri europske EuroVelo rute – potencijal za razvoj cikloturizma čini se još i veći.

Ulaganja u cikloturizam u Hrvatskoj posljednjih su se godina pospješila i mnogo je toga razvijeno za ponuditi cikloturistima, no još smo daleko do neke smislene cjelodržavne ponude. Europski analitičari naglašavaju kako imamo nekoliko vrlo kvalitetnih zasebnih projekata na razini države, ali potrebno je sve to spojiti u jednu smislenu cjelinu koja će privući više cikloturista.

Put do uspješnog razvoja cikloturizma je dugačak i težak, no budućnost turizma čini se pripada upravo cikloturizmu. Želimo li cikloturizam koji će postati temelj uspješne turističke budućnosti Hrvatske – moramo se ujediniti i ponuditi neodoljiv potencijal koji turisti očekuju. Sve je moguće, uz dovoljno volje, znanja i pametnog rada.

Može li cikloturizam u Hrvatskoj postati temelj domaćeg turizma? Napišite ispod u komentare.